Od projekta modernizacije ‘NAŠIH’ TENKOVA M84 u arapskoj pustinji NEĆE BITI NIŠTA iako je posao već bio dogovoren s obitelji al-sabah
Posao stoljeća hrvatske vojne industrije navodno je propao zbog protivljenja američke administracije da Kuvajt potpiše ugovor
Premda najavljivan kao posao stoljeća hrvatske vojne industrije, od projekta modernizacije kuvajtskih tenkova u režiji slavonskobrodskog industrijskog diva “Đure Đakovića” - neće biti ništa.
U Ministarstvu obrane RH i u “Đuri Đakoviću” nitko nije htio službeno potvrditi, ali ni demantirati, gubitak ugovora vrijednog 200 milijuna dolara. Usput doznajemo kako je priča završila zbog protivljenja američke administracije, inače vrlo bliske kuvajtskoj vladarskoj obitelji Al-Sabah.
Kao prvobitni proizvođač tenka M-84AB, koje je Kuvajt u drugoj polovici 80-ih godina kupio od tadašnje Jugoslavije, Hrvatska se javila na međunarodni natječaj modernizacije tih oklopnjaka koji su se pokazali izvrsnima u pustinjskim uvjetima. Uz top od 125 mm velike vatrene moći, vrhunskih manevarskih sposobnosti i niske siluete (samo 2,2 metra visine), Kuvajćani su mu nadjenuli ime “pustinjska lisica”.
Kod obitelji Sabah prošle je godine lobirao i bivši ministar obrane Berislav Rončević dajući jamstva Vlade kako je Hrvatska tehnički sposobna izvršiti remont 149 tenkova M-84AB.
- MORH i “Đuro Đaković” su odradili svoj dio posla i više od toga nije moguće učiniti. Ugovor je trebao biti potpisan još krajem prošle godine. Službenu odbijenicu još nismo dobili, ali se teško možemo nadati sklapanju ugovora. Taj je projekt daleko izvan hrvatskog utjecaja – kaže nam izvor blizak vrhu MORH-a.
Vladimir Ivanović, najpoznatiji stručnjak za tenkove bivše Jugoslavije, vodeći u projektu rađanja ovog ubojitog tenka, kaže kako je ugovor izmaknuo zbog američkog utjecaja.
- Hrvatski tenk M-84 u Kuvajtu je daleko ispred američkog “abramsa”, koji se također nalazi u vojsci Kuvajta. Precizniji, pouzdaniji, lakši i kao takav kvari računicu Amerikancima. U bivšoj Jugoslaviji od prodaje tenka Kuvajtu najviše je zaradila vojna tvrtka SDPR. Tko je pojedinačno najviše zaradio? U tom grmu leži zec. Ministar obrane Kuvajta iz obitelji Sabah. Njemu je išla provizija od 40 posto. I srpska i hrvatska strana naveliko su u svojim medijima objavili da su dobili posao. Jedno je uraditi prezentaciju, a drugo je dobiti ugovor, uraditi posao i dobiti novac – izjavio nam je Ivanović, stručnjak koji je u kuvajtskim oklopnim jedinicama 1991. godine sudjelovao u operaciji “Pustinjska oluja”.
Vojni analitičar Igor Tabak smatra kako je gubitak posla – strateške naravi. Cjelokupno vojno tržište Perzijskog zaljeva, osim Irana, Amerikanci strogo kontroliraju, dodao je.
- Teško da će SAD podupirati razvoj industrije tenkova na Balkanu. Nakon nestanka opasnog susjeda Iraka, Kuvajt nema potrebe za velikim brojem oklopa. M-84AB je tenk za čoporativni napad, razvijen na bazi sovjetskog tenka T-72. Međutim, u borbi jedan na jedan, s nekim tenkom zapadne proizvodnje, primjerice njemačkim “leopardom”, teško da bi izvukao “glavu” – kaže Tabak, dodajući kako su sposobnosti M-84AB ipak precijenjene.
Plus s Patrijom
S druge strane, pojavila se teza kako vrh MORH-a, nakon što je dogovorena proizvodnja oklopnih vozila finske “Patrije” u “Đuri Đakoviću”, više ne forsira kuvajtsku priču.
- S tim ugovorom “Đuro Đaković” je za dugo vremena riješio pitanje svoje egzistencije, pa tenkovi više nisu prioritet. Ne vjerujem da će itko zaplakati zbog gubitka posla s Kuvajtom – kaže Igor Tabak.
Mnogo majstora treba ‘abramsu’
Za održavanje 149 tenkova M84AB Kuvajtske vojske, prema riječima Vladimira Ivanovića, potrebno je samo 12 tehničara, dok su za samo jedan američki “abrams” potrebna četiri majstora.
it basically said the kuwaties backed away from our deal to sign an american one.
So i wonder what happens know? would it mean a totally new tank design or even a foreign tank or wat? for our country ofcourse
Posao stoljeća hrvatske vojne industrije navodno je propao zbog protivljenja američke administracije da Kuvajt potpiše ugovor
Premda najavljivan kao posao stoljeća hrvatske vojne industrije, od projekta modernizacije kuvajtskih tenkova u režiji slavonskobrodskog industrijskog diva “Đure Đakovića” - neće biti ništa.
U Ministarstvu obrane RH i u “Đuri Đakoviću” nitko nije htio službeno potvrditi, ali ni demantirati, gubitak ugovora vrijednog 200 milijuna dolara. Usput doznajemo kako je priča završila zbog protivljenja američke administracije, inače vrlo bliske kuvajtskoj vladarskoj obitelji Al-Sabah.
Kao prvobitni proizvođač tenka M-84AB, koje je Kuvajt u drugoj polovici 80-ih godina kupio od tadašnje Jugoslavije, Hrvatska se javila na međunarodni natječaj modernizacije tih oklopnjaka koji su se pokazali izvrsnima u pustinjskim uvjetima. Uz top od 125 mm velike vatrene moći, vrhunskih manevarskih sposobnosti i niske siluete (samo 2,2 metra visine), Kuvajćani su mu nadjenuli ime “pustinjska lisica”.
Kod obitelji Sabah prošle je godine lobirao i bivši ministar obrane Berislav Rončević dajući jamstva Vlade kako je Hrvatska tehnički sposobna izvršiti remont 149 tenkova M-84AB.
- MORH i “Đuro Đaković” su odradili svoj dio posla i više od toga nije moguće učiniti. Ugovor je trebao biti potpisan još krajem prošle godine. Službenu odbijenicu još nismo dobili, ali se teško možemo nadati sklapanju ugovora. Taj je projekt daleko izvan hrvatskog utjecaja – kaže nam izvor blizak vrhu MORH-a.
Vladimir Ivanović, najpoznatiji stručnjak za tenkove bivše Jugoslavije, vodeći u projektu rađanja ovog ubojitog tenka, kaže kako je ugovor izmaknuo zbog američkog utjecaja.
- Hrvatski tenk M-84 u Kuvajtu je daleko ispred američkog “abramsa”, koji se također nalazi u vojsci Kuvajta. Precizniji, pouzdaniji, lakši i kao takav kvari računicu Amerikancima. U bivšoj Jugoslaviji od prodaje tenka Kuvajtu najviše je zaradila vojna tvrtka SDPR. Tko je pojedinačno najviše zaradio? U tom grmu leži zec. Ministar obrane Kuvajta iz obitelji Sabah. Njemu je išla provizija od 40 posto. I srpska i hrvatska strana naveliko su u svojim medijima objavili da su dobili posao. Jedno je uraditi prezentaciju, a drugo je dobiti ugovor, uraditi posao i dobiti novac – izjavio nam je Ivanović, stručnjak koji je u kuvajtskim oklopnim jedinicama 1991. godine sudjelovao u operaciji “Pustinjska oluja”.
Vojni analitičar Igor Tabak smatra kako je gubitak posla – strateške naravi. Cjelokupno vojno tržište Perzijskog zaljeva, osim Irana, Amerikanci strogo kontroliraju, dodao je.
- Teško da će SAD podupirati razvoj industrije tenkova na Balkanu. Nakon nestanka opasnog susjeda Iraka, Kuvajt nema potrebe za velikim brojem oklopa. M-84AB je tenk za čoporativni napad, razvijen na bazi sovjetskog tenka T-72. Međutim, u borbi jedan na jedan, s nekim tenkom zapadne proizvodnje, primjerice njemačkim “leopardom”, teško da bi izvukao “glavu” – kaže Tabak, dodajući kako su sposobnosti M-84AB ipak precijenjene.
Plus s Patrijom
S druge strane, pojavila se teza kako vrh MORH-a, nakon što je dogovorena proizvodnja oklopnih vozila finske “Patrije” u “Đuri Đakoviću”, više ne forsira kuvajtsku priču.
- S tim ugovorom “Đuro Đaković” je za dugo vremena riješio pitanje svoje egzistencije, pa tenkovi više nisu prioritet. Ne vjerujem da će itko zaplakati zbog gubitka posla s Kuvajtom – kaže Igor Tabak.
Mnogo majstora treba ‘abramsu’
Za održavanje 149 tenkova M84AB Kuvajtske vojske, prema riječima Vladimira Ivanovića, potrebno je samo 12 tehničara, dok su za samo jedan američki “abrams” potrebna četiri majstora.
it basically said the kuwaties backed away from our deal to sign an american one.
So i wonder what happens know? would it mean a totally new tank design or even a foreign tank or wat? for our country ofcourse
